FIZIKA I PRIRODA

Šta je fizika?

Sada ste sedmi razred i prvi put se susrećete sa ovim predmetom u školi. Vaši prijatelji, rođaci, stariji brat ili sestra su vam već opisali svoj dojam o fizici. Njihov dojam nije bitan. Bitan je vaš dojam i vaš utisak vezan za fiziku.

Ono što ćete raditi na časovima fizike je zapravo izučavanje svih stvari u našem okruženju. Saznat ćete više o sjajnom svjetlu na nebu tokom noći, o brzini vožnje bicikla, automobila ili motora, o kretanju talasa, svjetlosti, zvuka i ostalih prirodnih pojava ili onih pojava koje je čovjek, inspirisan prirodom, vještački izumio.

Kako biste mogli shvatiti na koji način stvari funkcionišu, potrebno je da naučite neke osnovne pojmove. Zamislite da ste u prvom razredu i da učite ponovo slova. Svako slovo je korak naprijed ka završenoj abecedi i ostvarenoj mogućnosti za pisanjem. U ovom slučaju, pojmovi fizike su također slova. Kada naučite sve pojmove, imat ćete abecedu fizike i tada ćete biti u mogućnosti pisati nauku.

Obećavam vam da nije teško i da je zanimljivo. Prvo što trebamo naučiti je zapravo precizno znati reći šta je fizika.

Sama riječ "fizika" je nastala od grčke riječi "phusis" ili "fysis" što znači priroda.

Fizika je nauka koja se bavi proučavanjem zakona prirode.

Predmet proučavanja fizike je materija.

U zavisnosti od toga koji dio prirode proučava, imamo grane fizike. Neke od njih su:

• Mehanika
• Akustika
• Optika
• Elektromagnetizam
• Atomska fizika
• Astronomija

Slika: Njutnovo klatno

Slika: Zvuk

Slika: Prolazak svjetlosti kroz prizmu

Slika: Magnet

Slika: Atom

Slika: Odlazak rakete u svemir

---

Pojam materije ćemo često koristiti. Trebate upamtiti da je materija sve ono što čini prirodu.

Materija se javlja u dva oblika: tvar i fizičko polje.

Fizičko tijelo je svaki objekat u prirodi i njegova osnovna karakteristika je masa.

Fizičko polje je nevidljivo područje oko fizičkog tijela koje može imati određene osobine.

Tvar je sve ono od čega se sastoji tijelo. Od čega se sve tijelo može sastojati? Pa, od drveta, stakla, plastike, metala, gume, platna i tako dalje.

Fizika je usko povezana s hemijom. Kada budete izučavali hemiju, saznaćete da tvar može biti hemijski čista ili smjesa.

Hemijski čiste tvari su elementi i spojevi. Smjese su voda koju pijemo, Coca-Cola, zrak koji udišemo i tako dalje.

Pristup saznavanju prirode

Prirodne pojave su dio naše svakodnevnice i konstantno se dešavaju oko nas. One su zapravo promjene stanja u prirodi.

Neke od njih su kiša, grmljavina, kretanje Mjeseca, zemljotres, cvjetanje ruže i tako dalje.

Istraživanje prirodne pojave je lahko. Prvo što je potrebno učiniti je izabrati koju pojavu posmatrati. Nakon određenog perioda posmatranja, opišemo kako se dešava izabrana pojava. I za kraj, kao pravi naučnici, što i jesmo, opišemo zašto mislimo da se dešava ta pojava baš onako kako vidimo.

Primjer: Lijep je, sunčan zimski dan. U rukama imamo ledenicu. Odlučimo da posmatramo prirodnu pojavu topljenja ledenice u našim rukama. Već smo uradili prvi korak istraživanja, posmatramo prirodnu pojavu topljenja leda. Drugi korak je posmatranje procesa topljenja. Ledenica u našim rukama postaje sve manja i manja, led nestaje i naše ruke postaju mokre od vode koja je ostala nakon topljenja.

I treći korak je da odgovorimo na pitanje zašto se ledenica otopila? Obzirom da je vani sunčan dan i da se ledenica nalazi u našim rukama, toplota naših ruku i toplota sunca su otopile ledenicu.

Naš prvi mali eksperiment je uspješno realizovan.

Trebamo znati da je fizika i eksperimentalna i teorijska nauka.

Šta to znači? Kako bismo saznali kako se nešto ponaša u prirodi, vršimo eksperiment i posmatramo to nešto. To je eksperimentalni dio fizike. Nakon što smo završili eksperiment, dolazimo do određenog zaključka o toj pojavi, i to je teorijski dio fizike. Kada naš zaključak opišemo matematičkim izrazima, dolazimo do određenog zakona fizike i time smo opisali cijeli prirodni zakon, odnosno uspjeli smo precizno opisati cijelu prirodu.

Primjena fizike

Današnji život bio bi nezamisliv bez automobila, aviona, raznih mašina, električne energije, vode u česmama, interneta i tako dalje. Temelj svih navedenih izuma je fizika.

Samim tim, fizika ima široku primjenu i zastupljena je u svakoj prirodnoj nauci. Usko je povezana s matematikom, hemijom, biologijom, medicinom, elektrotehnikom, informatikom i mašinstvom.

Krajnji cilj izučavanja prirode, a samim tim i krajnji cilj fizike, je unaprijediti kvalitet života čovjeka. Svo znanje do kojeg fizičar dođe se može iskoristiti za bolji i kvalitetniji život.

Oblik tijela

Ukoliko pogledamo oko sebe možemo primjetiti različite oblike tijela. U učionici su oko nas tabla, stolica, prozori, flaša sa vodom, učenici, zrak i tako dalje.

Tijelo je sve što zauzima prostor, bilo žive ili nežive prirode.

U ovisnosti od oblika, tijela mogu biti:

• Čvrsta
• Tečna
• Gasovita

Čvrsta tijela imaju stalan oblik i stalnu zapreminu. Primjer: stolica, knjiga, vrata i td.

Tečna tijela nemaju stalan oblik i imaju stalnu zapreminu. Primjer: Voda, sok, kahva i tako dalje.

Gasovita tijela ili plinovi nemaju ni stalan oblik ni stalnu zapreminu. Primjer: zrak, vodena para i tako dalje.

Oblik tijela se u fizici još može posmatrati i kao agregatno stanje.

Kao što smo ranije naučili, ukoliko dovoljno posmatramo prirodu, možemo napraviti mali eksperiment.

Ovaj eksperiment će biti vezan za oblike tijela.
Sunčan je ljetni dan. Konobar vam je donio sok od narandže i u njemu se nalaze kockice leda. Izvadite jednu kockicu leda i stavite je na sto. Ona je trenutno u čvrstom stanju. Ima stalan oblik i stalnu zapreminu.

Obzirom da je temperatura zraka jako visoka, kockica će početi gubiti svoj oblik i pretvarat će se u vodu. Nakon određenog vremena će se cijela istopiti. Sada je oblik tijela nekadašnje kockice tečni. Zapremina vode od koje se sastoji kockica je ista i u jednom i u drugom obliku, ali sami oblik tijela nije isti.

Ukoliko Sunce nastavi jako sijati, voda na stolu će ispariti i pretvorit će se u vodenu paru. Sada naša nekadašnja kockica nema ni stalan oblik, niti zapreminu i postala je gas.