Međudjelovanje tijela (sila)
Ukoliko bacimo lopticu na pod, ona će padati do poda, pa će se odbiti od pod i skočiti do nas. To kretanje loptice je prouzrokovala sila. Pod i loptica su međudjelovali. Sila je razlog zbog kojeg se većina tijela oko nas i mi sami krećemo. Ona zapravo uzrokuje promjenu brzine, smjera ili oblika tijela na koje djeluje.
Sila je fizička veličina koja opisuje djelovanje tijela na drugo tijelo (međudjelovanje tijela).
Oznaka za silu je F, a mjerna jedinica je N (Njutn).
Mjerna jedinica Njutn je definisan kao sila koja djeluje na tijelo mase 1 kilograma i uzrokuje ubrzanje od 1 metar u sekundi kvadratnoj.
Mjerna jedinica je dobila ime po poznatom fizičaru Isaku Njutnu. Često za njega kažemo da mu je jabuka pala na glavu i da je tako otkrio Gravitaciju. On je ostavio ogroman doprinos fizici. O njemu ćete učiti više u narednim lekcijama.
Sila je vektorska veličina, ima pravac, smjer i intenzitet. To znači da je bitno u kojem smjeru djeluje sila.
Instrument za mjerenje sile se zove dinamometar.
Slika: Dinamometar
Postoje 4 fundamentalne sile u prirodi:
- Gravitaciona sila
- Elektromagnetna sila
- Slaba nuklearna sila
- Jaka nuklearna sila
Gravitaciona sila: Gravitacija je privlačna sila koja djeluje između svih tijela s masom. Ovisi o masama tijela i udaljenosti između njih. Gravitaciona sila je odgovorna za mnoge aspekte svakodnevnog života, kao i za oblikovanje velikih astronomska tijela poput planeta, zvijezda i galaksija. Ona je razlog zašto ne lebdimo na planeti Zemlji, zajedno sa svim tijelima koja imaju masu oko nas.
Elektromagnetna sila: Elektromagnetna sila je sila koja djeluje između naelektrisanih čestica. Elektromagnetna sila je odgovorna za mnoge aspekte električnih i magnetnih pojava. Ukoliko uzmemo balon i istrljamo ga vunenim džemperom, on će se naelektrisati. Tim balonom ćemo moći podići dlake kose na našoj glavi
Slika:
Primjer elektromagnetne
sileSlaba nuklearna sila: Slaba nuklearna sila je jedna od četiri osnovne nuklearne sile. Ona je odgovorna za procese raspada subatomskih čestica kao što su neutroni i kvarkovi. Slaba nuklearna sila igra ključnu ulogu u nuklearnim reakcijama i transformacijama čestica.
Jaka nuklearna sila: Jaka nuklearna sila, također poznata kao jakna nuklearna interakcija, je sila koja djeluje unutar atomskih jezgri kako bi držala protoni i neutroni zajedno. Ova sila je vrlo jaka na malim udaljenostima, ali brzo slabi s povećanjem udaljenosti.
O nuklearnim silama ćete učiti više u srednjoj školi.
Osim četiri fundamentalne sile, postoji još niz drugih sila koje su specifične za određene situacije. Neke od tih sila uključuju:
- Silu trenja
- Magnetnu silu
- Elastičnu silu
Sila trenja: Trenje je sila koja djeluje između površina dva tijela koja su u kontaktu i koja usporava njihovo međusobno kretanje.
Primjer: Kretanje po ledu i po travi nije jednako. Na površini leda, obično postoji manji koeficijent trenja, što znači da tijelo lakše klizi. S druge strane, površina trave ima veći koeficijent trenja, što otežava klizanje.
Slika: Sila
trenja između
hoverboarda i poda Magnetna sila: Ovo je sila koja djeluje između magnetnih polova. Magneti se međusobno privlače ili odbijaju ovisno o orijentaciji njihovih polova.
Primjer: Zahvaljujući magnetu, možemo magnete uspomena sa putovanja staviti na vrata frižidera bez da padnu na pod.
Slika: Magneti i
djelovanje magnetne
sileElastična sila: Elastična sila je sila koja se javlja kada se elastični materijal, kao što su opruge, gume ili drugi deformabilni materijali, deformira ili mijenja svoj oblik pod djelovanjem sile, a zatim se vraća u svoj prvobitni oblik kada se ta sila ukloni
Primjer: Kada su latice cvijeta zatvorene, elastična sila unutar latice pomaže da ih drži zatvorenima. Kada se cvijet potakne određenim vanjskim faktorima, poput svjetlosti ili temperature, elastična sila se otpušta, a latice se brzo otvaraju i nikada ne pucaju.
Kada bi sila Gravitacije prestala djelovati, desilo bi se sljedeće:
